Kod zdravog deteta normalna telesna temperatura je 36 - 37 stepeni. Ona po malo varira u toku dana (najniža je ujutru, a najviša kasno posle podne) i zavisno od fizičke aktivnosti deteta. Zato temperaturu treba meriti nakon što je dete mirovalo bar 1 sat. Temperatura niža od 36 stepeni ponekad se javlja kod zdravih beba i male dece i nije razlog za zabrinutost ako se dete oseća dobro. Temperaturu do 39 °C smatramo srednje povišenom, a visoka je preko 39°C.
Za merenje temperature može se koristiti toplomer sa elektronskim digitalnim merenjem. Toplomeri sa elektronskim digitalnim merenjem mere tempereturu bubne opne, aksilarnu temperaturu (merenjem temperature ispod pazuha), a temperetura se može meriti i trakom koja se prislanja na čelo. Roditelji treba da znaju da je rektalna temperatura u normalnim okolnostima uvek viša od aksilarne (merene ispod pazuha) za nekih 0,5°C (normalna rektalna temperatura je do 37,5°C). Preporuka je da se temperatura meri toplomerom ispod pazuha.
Povišena temperatura predstavlja vid odbrane organizma od infekcije i stoga se temperatura do 38,5°C ne obara. Centar u hipotalamusu-delu mozga je zadužen za termoregulaciju i najčešće i bez lekova, normalizuje povišenu temperaturu za nekoliko dana ukoliko nije viša od 38.5°C Takođe temperatura može poslužiti da se proceni težina bolesti i efikasnost terapije.
Po stručnom vodiču, roditelj treba da potraži pomoć lekara ukoliko:
Preporuka je takođe se javiti pedijatru i u sledećim slučajevima:
Dva su načina snižavanja povišene temperature – rashlađivanje (fizički način) i lekovi (farmakološki). Način koji ćete primeniti prvenstveno zavisi od visine telesne temperature ali i od toplote periferije tela (šake i stopala) vašeg deteta:
Ako temperatura ne prelazi 38 – 38,5°C
Ukoliko temperatura deteta ne prelazi 38 – 38,5°C detetu nije potrebno davati lekove za spuštanje temperature (antipiretike) već ga možemo samo rashlađivati, što predstavlja brz, lak i efikasan pomoćni način snižavanja temperature. Način rashlađivanja će zavisiti od toga da li je periferija detetovog tela (šake i stopala) topla ili hladna.
Ako temperatura prelazi 38 – 38,5°C
Kada temperatura prelazi 38 – 38,5°C potrebno je da se primene lekovi za snižavanje povišene telesne temperature. Lekovi, tzv. antipiretici, predstavljaju osnovni način borbe sa visokom telesnom temperaturom.
Lekovi za obaranje temperature se doziraju na osnovu telesne težine deteta, a u skladu sa uputstvom proizvođača i pedijatra. Na tržistu imamo Paracetamol u sirupu i supozitrjama (čepićima za guzu) i Brufen sirup pod različitim nazivima.
Preporuka proizvođača je da se temperatura spušta lekovima na 8 sati, osim ako su češći skokovi visoke temperature, tada se lekovi mogu koristiti i na 4-6 sati ali ne više od 4 puta (istog leka) u toku 24 sata. Iz ovog razloga uvek treba imati oba leka u kući (paracetamol i ibuprofen), jer se oni mogu kombinovati na 4-6 sati i do 5 puta u 24 sata. Bitno je napomenuti da postoji individualna osetljivost na lekove za spuštanje temperature, na primer neko detet će bolje reagovati na Paracetamol a neko drugo dete na Brufen. Kombinovanje lekova se izvodi tako što ćete 4 puta za redom dati lek koji je vašem detetu efikasniji a 5. put morate da promenite lek koji dajete (npr. 4 puta brufen, 1 paracetamol)
Supozitorije (čepići za guzu) se daju kod povraćanja, jer je to put kojim se lek može resorbovati. Takođe se kod viših temperatura preporučuje njihovo davanje jer im je dejstvo brže.
Ukoliko se desi da je dete popilo lek za snižavanje temperature i da je u narednih 20 minuta povratilo, onda se računa da lek nije stigao da se apsorbuje i ponavlja se puna doza leka. Ukoliko je prošlo više od 20 minuta od trenutka davanja leka do trenutka povraćanja računa se da se lek apsorbovao u organizmu i ne daje se nova doza leka.
Isto tako ukoliko se desi da dete izbaci supozitroiju (čepić za guzu) u roku do 10 minuta od njenog postavljanja računa se da lek nije apsorbovan i ponavlja se stavljanje supozitorije, a ukoliko je prošlo više od 10 minuta računa se da je lek apsorbovan i ne ponavlja se njegovo postavljanje.
U trenutku kada se detetu daju lekovi biće potreban određen period vremena da oni počnu da deluju pa se u ovom periodu može takođe primeniti neka od metoda rashlađivanja (raskomotiti dete, tuširati ga ili orošavati, ali sve u okviru preporuka u odnosu na toplotu periferije tela).
Frikcije - masaža alkoholom je prevaziđena metoda zbog iritacije kože i potencijalne pojave urtikarije i toksičnog dejstva alkohola na dete.
Detetu koje je pod temperaturom dajte da pije što više tečnosti. Bebama koje sisaju nudite što češće podoje.
Roditelji povišenu temperaturu često poistovećuju sa bolešću, zaboravljajući da je ona zapravo samo prirodna reakcija našeg organizma na infekciju, i često u panici dete vode kod lekara i pri najmanjem skoku temperature. Sa odlaskom kod lekara treba sačekati najmanje 24h - 36h od pojave prve temperature jer se posle tog perioda i preko laboratorijskih nalaza (krvna slika, CRP i urin) uz klinički pregled pedijatra može sa većom sigurnošću postaviti tačna dijagnoza i napraviti dalji terapijski plan.
Sadržaj na našem sajtu je opšte informativnog karaktera i ne predstavlja zamenu za savet i pregled lekara. Ukoliko planirate primenu informacija dobijenih na našem sajtu potrebno je prethodno posavetovati se sa lekarom.